Pregled poreskog sistema (poreske stope od 2020.):

(Imajte na umu: Zugimpex ne pruža usluge građanima SAD i stanovnicima SAD.)

Trenutni poreski zakon na snazi je od 2020. Nakon pritiska Evropske unije, Švajcarska je morala da ukine posebne beneficije za kompanije koje posluju van zemlje. Uveli su jedinstveni porez na dobit u svakom kantonu i neke dodatne pogodnosti za inovacije.

Oporezivanje preduzeća:

Oporezivanje prihoda I kapitala: direktan savezni porez iznosi :12% – 14% poreza na dobit zavisno od kantona. Deo je federalni, kantonalni ili opstinski porez. Kako je sam porez odbitan, tako je u stvari stopa između 10,71% (12 / 1,12) i 12,28% (14 / 1,14). Takođe, postoji porez na kapital.

Poreska prijava za porez na dobit mora se podneti u roku od 9 meseci nakon završetka kalendarske godine u kojoj se obračunski period završava i moguće je podneti zahtev za produženje. Oporezivi prihod izračunava se u CHF; da bi platio porez (a kasnije i za prijevremene otplate), kantonalni poreski odjel izdaje privremeni obračun na osnovu prošlih deklaracija, koji uključuje porez konfederaciji, kantonu i opštinama (lokalna poreska stopa se malo razlikuje u općinama).

Porez po odbitku (npr. na dividende i kamate) 35% poreza po odbitku Za strane korporativne akcionare je moguće izbeći delimično ili u potpunosti ako postoji aktivna matična kompanija u nekoj od zemalja EU (jer po članu 15. Sporazum štednje između Švajcarske i Evropske Unije, Švajcarska i dalje priznaje prethodnu verziju o valsništvu  matična kompanija-zavisna kompanija u EU: 25%, 2 godine), ili u zemlji koja ima povoljan poreski dogovor sa Švajcarskom. Takođe „Denkavit“ praksa omogućava  raspodelu dividende odmah, u matičnu kompaniju koja se nalazi u zemlji-članici EU, gde je ta dividenda zapravo depozit poreza po odbitku, koji je definisan u ugovoru dvostrukog oporezivanja. Nakon toga depozit (dividenda) će biti vraćen, kad se ispuni kriterijum Poreskog Sporazuma O Štednji.Međutim, administrativna birokratija u Švajcarskoj je poznata po nametanju prepreka, tako da i u ovom slučaju imamo jednu. Naime, da bi kompanija isplatila dividendu, prvo mora da preda 823C formular, nakon toga odgovori na obimniji upitnik koji će stići (budite oprezni) i onda čekate 3 godine na odobrenje. Kada odobrenje konačno stigne,odluke o dividendi mogu se saopštiti formularom 809 i 810.

U slučaju dividende, kompanija prvo mora da plati porez po odbitku (porez na izvoru) od 35% u roku od 30 dana od dana isplate dividende saveznoj poreskoj upravi (FTA). Ako sporazum o dvostrukom oporezivanju definiše nižu stopu kao maksimalni porez po odbitku, primalac ima pravo da dobije razliku kao povrat po sledećem postupku:

  • Zapisnik Generalne skupštine koja odlučuje o dividendi i pominje iznose, datum i način isplate.
  • Nalog za dividendu koji uključuje bruto iznos, porez po odbitku i neto iznos dividende
  • Isplata mora odgovarati datumima u nalogu za dividendu.
  • Izjava: obrazac 103 za AG, obrazac 110 za GmbH; priložio nalog za dividendu. Može se poslati putem Interneta.
  • Zahtev za povraćaj novca: savezna poreska uprava objavljuje različite obrasce u zavisnosti od zemlje prebivališta primaoca. Ako ne postoji poseban obrazac, onda se obrazac 60 koristi za privatno lice da zahteva povraćaj delova poreza po odbitku,
  • Poreska uprava u državi prebivališta mora da overi obrazac (koji može razmotriti i oporezovati dividendu u zavisnosti od svog lokalnog zakonodavstva), a original obrasca sa originalnim potpisima mora se dostaviti saveznoj poreskoj upravi u Švajcarskoj. Nakon što ga organ proveri i eventualno postavi još nekoliko pitanja, može doći do otplate.

Za strane individualne dioničare, postoji samo malo poboljšanja u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Nadoknada ili kreditiranje je birokratsko i povezano je s visokim troškovima. Druga prepreka je „stara praksa rezervi“: ako kompanija ima stare kapitalne rezerve i prelazi iz privatnog u korporativno vlasništvo, vlasti mogu uspostaviti drugačije postupanje: stare dividende će se oporezivati prema prvobitnoj strukturi, a samo nove dividende mogu se oporezivati prema novoj strukturi. Rešenja još uvek ima, ali su sofisticirana, spora i zahtevaju velike troškove

Da biste izbegli porez po odbitku, postoje dodatne opcije, koje uglavnom rezultiraju izbegavanjem dividendi:

  • Ako se švajcarska kompanija brzo širi i/ili ima troškove u inostranstvu, nema zarade i problem je rešen.
  • Ako strani entitet osnuje podružnicu u Švajcarskoj, ta filijala je deo stranog entiteta u smislu građanskog prava. Stoga doznaka u glavno sedište nije dividenda i nema poreza po odbitku. Obično doznaka iz filijale ne predstavlja prihod u sedištu.
  •  Ako je glavno sedište u zemlji koja nema porez na dividende, može postojati porez za akcionare u zemlji prebivališta. Stoga bi trebalo razmotriti i strukturiranje prelaska sa korporativnog na privatni nivo.

PDV: 8,1% na transakcije koje su primili švajcarski primaoci, posebne stope za posebne poreske objekte; nema PDV-a na izvoz robe i usluga; uvoz usluga podleže obrnutom sistemu naplate.Za kompanije postoje male prepreke za dobijanje PDV broja, ali ako se prijave ne podnesu na vreme, poreska uprava brzo izdaje procenu na osnovu situacije.

Za potrebe planiranja važno je znati da generalni partner mora biti fizičko lice, a dobit i generala i ograničenih partnera podleže socijalnim naknadama. Opcije da se to izbegne su inostrano opšte partnerstvo sa podružnicom u Švajcarskoj (u zemlji u kojoj generalni partner može biti pravno lice), strane pravne osobe kao ograničeni partneri (da bi izbegli socijalne troškove) ili ograničeni partneri koji se mogu odreći švajcarskih socijalnih naknada pomoću obrasca A1.

Oporezivanje partnerstva:

Porez na dobit : Kompanije se ne oporezuju, ali vlasnici da.

Oporezivanje filijala stranih kompanija i oporezivanje švajcarskih prihoda odstranih kompanija

U principu, ogranci stranih kompanija oporezuju se slično kao I kompanije, s tim da novac iz ogranka može biti prebačen do matične kompanije jer nije dividenda.

Socijalni doprinosi I porez fizičkih lica:

Sistem socijalnog osiguranja:prvi nivo (AHV/IV) je obavezan za zaposlene, za preduzetnike I ograničene partnere, drugi nivo (BVG) je obavezan za radnike sa primanjima iznad određenog nivoa. Prvi nivo se obračunava proporcionalno bez gornje granice, tako da se preporučuje pažljivo biranje strukture da bi se izbegli nepotrebni troškovi.

Društvo sa ograničenom odgovornošću takođe podleže socijalnim naknadama. Međutim, EU i Švajcarska imaju sporazum o organizaciji socijalnog doprinosa i prava koji se zasniva na direktivi EU 883/2004. Ovaj sporazum definiše zemlju nadležnosti, a u prilogu 9 nalazi se dobar pregled (npr. Ako neko ima prebivalište i zaposlen je u zemlji A, to je država A).

Zemlja rada Zemlja nadleznosti ukoliko ste rezident CH Zemlja nadleznosti ukoliko ste reazident EU
CH CH CH
ЕU EU ЕU
CH/EU: jedan ili vise poslodavaca u CH CH CH (EU ukoliko je  glavni deo rada u zemlji rezidencije)
CH/EU: jedan ili vise poslodavaca u EU CH ukoliko se glavni deo rada obavlja u  CH, ako ne onda EU EU
CH/EU: Vise razlicitih poslodavaca u razlicitim zemljama EU CH ЕU
CH/EU: CH poslodavci i  EU poslodavci CH ukoliko se glavni deo rada obavlja u  CH, ako ne onda EU CH ukoliko se manji deo aktivnosti odvija u zemlji boravista a  EU poslodavac ima predstavnistvo u zemlji rezidencije (suprotno: EU)
EU/EU: jedan ili vise CH poslodavaca CH EU ukoliko se glavni deo rada obavlja u zemlji rezidencije
EU/EU: jedan ili vise pislodavaca u EU ЕU ЕU
EU/EU: jedan ili vise poslodavaca u vise razlicitih zemalja EU CH ЕU
EU/EU: CH poslodavac CH zaposlen ЕU CH ukoliko se manji deo aktivnosti odvija u zemlji boravista a  EU poslodavac ima predstavnistvo u zemlji rezidencije (suprotno: EU)

 

Samozaposlen Zaposlen i samozaposlen CH ЕU
CH CH CH
ЕU ЕU ЕU
CH/ЕU CH ako je glavna aktivnost u  CH, suprotno EU CH ako je glavna aktivnost u CH, i bez aktivnosti u zemlji rezidencije, suprotno EU
ЕU/ЕU ЕU ЕU
CH CH CH CH
ЕU ЕU ЕU ЕU
CH ЕU CH CH
ЕU CH ЕU ЕU

Švicarski rezidenti mogu izbeći socijalne naknade ako im pravno lice prikupi prihod i ako se struktura ne kvalifikuje kao fiktivno zaposlenje. Međutim, inspekcije očekuju odgovarajuću platu. U slučaju visokih prihoda, oni mogu smanjiti socijalne naknade zaposlenjem izvan Švajcarske i bez zaposlenja u Švajcarskoj.

Za rezidente u EU, osoba može prvo imati svoju zemlju prebivališta u zemlji EU sa niskim plafonom za socijalne naknade. Tada može biti privremeno upućen u Švajcarsku prema Evropskoj direktivi 883/2004. To znači da on može da izjavi putem obrasca A1 da će nastaviti da plaća socijalne naknade u izvornoj zemlji, neka se tamo stavi pečat i predoči ga švajcarskim vlastima.

Stanovnici izvan EU mogu imati koristi ako njihova zemlja nema sporazum o socijalnim davanjima sa Švajcarskom. Oni jednostavno mogu fakturisati svoje usluge i primiti uplate.

Komanditni partneri komanditnog društva takođe podležu društvenim nametima. Iako su ograničeni partneri ograničenog partnerstva u Švicarskoj podložni socijalnim davanjima, ali postoje mogućnosti strukturiranja: stanovnici EU koji žive u zemlji u kojoj imaju prebivalište bez prebivališta mogu biti komanditni partneri u komanditnom partnerstvu sa švicarskom podružnicom. Dobit može ostati oslobođena poreza ako se ne doznači u zemlju njihovog prebivališta, a može postojati izuzeće od socijalnih dažbina u Švajcarskoj pomoću obrasca A1.

Oporezivanje fizičkih lica:

Oporezivanje fizičkih lica u Švajcarskoj je podložno snažnom napredovanju. Porodični prihod se koristi za izračunavanje napredovanja osim ako članovi porodice zaista ne žive odvojeno.
Niski prihodi se veoma malo oporezuju u većini kantona, što Švajcarsku čini privlačnom za bogate imigrante koji već imaju imovinu i mogu da žive od nje u Švajcarskoj, dok nova dobit ostaje u pravnim licima i ne raspoređuje se.
Kamate i određeni troškovi se odbijaju, zbog čega su mnoga švajcarska domaćinstva jako zadužena. Da bi Švajcarska bila privlačna za kvalifikovane migrante, neki kantoni dozvoljavaju da se odbiju troškovi preseljenja i najam švajcarskog stana tokom prvih godina.
Porez na dohodak se obračunava po komplikovanom sistemu i uključuje direktni federalni porez, kao i kantonalni i opštinski porez.

Calculation:
Taxable income x tax rate of canton = basic tax rate x tax rate % of the community (varies depending on the canton) = community tax rate Total = effective tax (see: tax calculator)

 

Wealth Tax:

Fizička lica svoju imovinu moraju prijaviti u godišnjoj poreskoj prijavi; naplaćuje se porez na bogatstvo. Švajcarske poreske vlasti prihvataju imovinu stranih fondacija i trustova kao imovinu trećih lica samo ako su strukture veoma pažljivo dizajnirane i stvarno upravljane u skladu sa švajcarskim kriterijumima.

Postoji porez po odbitku (“Quellensteuer“) na prihod zapošljavanja stranih državljana koji žive u Švajcarskoj bez stalnog boravka.

Porez na dividende: Dividende su deo poreske osnovice fizičkih lica. Zakon dozvoljava kantonima da smanje poresku osnovicu na 70% dividende, jer je moguća otplata od 70% na federalni porez i na 50% na kantonalni i opštinski nivo..

Oporezivanje prihoda I sredstava: se obračunava na osnovu porodice, a poreske stope variraju od kantona I zajednice. U većini slučajeva postoji progresivna skala. Oporezivanje: direktan savezni porez + kantonalni porez + komunalne takes kantona.

Obračun:
Porez na prihod x Poreska stopa kantona = Osnovna poreska stopa x poreska stopa % zajednice (varira) = Stopa poreza zajednice Ukupno = Suma efektivne stope poreza

Informacje o proceduri osnivanja firme u Švajcarskoj,možete naći klikom na ovaj link

Naknada troškova i vozila u Švajcarskoj

Zaposleni u preduzeću koji imaju ugovor o radu imaju pravo na naknadu poslovnih troškova koji su nastali u interesu poslodavca. Za rukovodioce koji nemaju ugovor o radu, analogna procedura je uobičajena (preostali rizik u zavisnosti od iznosa).

Licima koja nisu u radnom odnosu nadoknađuju se troškovi vezani za posao kao sto su smeštaj, prevoz i sastanci sa klijentima prema istim pravilima kao i zaposleni, pri čemu se originalni računi moraju priložiti uz fakturu

1.Efektivni dodaci za troškove:

  1. Troškovi noćenja: uz originalni račun; troškovi za suprugu ili muža koji su na putu mogu se odbiti ako se radi o poslovnom putu
  2. Javni prevoz (voz, avion itd.): Refund se dobija uz originalnu fakturu, troškovi supruge ili muža koji su u pratnji na putu mogu se odbiti ako se radi o poslovnom putu
  3. Korišćenje privatnog vozila: plaćanje max. CHF 0,70 po km, dokaz u dnevniku. Računi za benzin itd. Tada se ne terete kompaniji kao rashodi, jer je iznos već uključen u 0,70 CHF
  4. Pozivi kupaca: biće uredno refundirani uz originalni račun, navodeći ime kupca i uzrok.
  5. Obroci: koštaju do 30 CHF za glavni obrok (bez dostavljanja dokaza, suma po danu) ili 35 CHF za ručak ili večeru (sa dokazom). Uz dva obroka moguće je naplatiti paušalni iznos. Uvek je potreban dokaz samog putovanja i njegovog poslovnog razloga. (Sa pravne tačke gledišta, dodatak za troškove će nadoknaditi dodatne troškove hrane u odnosu na obroke kod kuće, što je deo troškova života.)

2. Dodaci za paušalne troškove za male troškove i troškove reprezentacije

  1. Mali troškovi manji od 20 CHF (npr. Za parking, poštarinu, pauze za kafu itd.) I troškovi reprezentacije (npr. Za privatne pozive ) mogu se platiti zaposlenima u obliku paušalnih troškova do maksimalno 5% bruto plate, u zavisnosti od njihove funkcije u preduzeću, pored gore navedene efektivne naknade troškova. Ako se izvrši paušalna naknada, pojedinačni računi ne bi trebalo da se ponovo pojavljuju u računovodstvu.
  2. Nocenja kao što je uobičajeno u Nemačkoj ili Austriji, nisu dozvoljena u Švicarskoj. Ovo se takođe odnosi na službena putovanja u zemlje u kojima bi takva naplata bila moguća.

3. Privatni udeo (dodatna davanja) za korišćenje službenih vozila

  1. Određivanje privatnog udela za privatnu upotrebu službenog vozila vrši se prema takozvanoj metodi paušalne stope. Iznos koji se prijavljuje iznosi 0,8% od kupoprodajne cene mesečno (bez PDV -a, za polovne automobile nabavna cena polovnog automobila). U slučaju iznajmljenih vozila, umesto kupoprodajne cene, naplaćuje se gotovinska otkupna cena vozila koja je navedena u ugovoru o lizingu (bez PDV -a). Za dugoročno iznajmljivanje primenjuje se vrednost koju je automobil imao u vreme početka iznajmljivanja. Privatni udeo iznosi najmanje 150 CHF mesečno.
  2. Registracija službenih vozila takođe može igrati ulogu: u mnogim kantonima kompanije sa c/o adresom mogu registrovati automobil samo ako dokažu da imaju parking mesto. U slučaju redovne kancelarijske adrese, to je diskreciono pravo organa. Kada kompanija registruje vozilo, može definisati da određena osoba uglavnom koristi taj automobil (na primer, zaposleni koji posećuje kupce iz njihovog mesta stanovanja). Ako ta osoba ima prebivalište u drugom kantonu, vozilo mora biti registrovano u kantonu prebivališta. U tim slučajevima obično nije potreban dokaz parking mesta, ali obrada privatnog udela mora biti pažljivo dogovorena.
  3. Privatni udeo treba smatrati dodatnom isplatom plate i opterećen je porezima i doprinosima za socijalno osiguranje. U slučaju privatnog korišćenja vozila sopstvene kompanije, stoga se često preporučuje da se privatni udeo izmiri direktno sa kompanijom i da se iznos uplati kompaniji kako bi se izbeglo opterećenje porezima i doprinosima za socijalno osiguranje. Da bi se osiguralo da nema dodatnih uplata doprinosa za socijalno osiguranje, PDV -a i poreza po odbitku u slučaju inspekcije, računovodstvo mora pokazati svaki period da je preduzeće izračunalo privatni udeo i da mu je uplatilo.

Poreski podsticaji u Švajcarskoj:

  • Sigurnosna planiranja: Kompanije I građani imaju pravo na obaveznu procenu oporezivanja za planirane projekte.
  • Oslobađanje od plaćanja poreza na dividende akcionara ili ostalih prihoda dobijenih od holding: Ovo je detaljno objašnjeno u prospektu (“Kreisschreiben”) Nr. 9 od 9 jula 1998. Ako kompanija poseduje više od 20% akcija (od 2011: 10%) od druge firme, tu postoji poreska olakšica na dividende.Ako kompanija poseduje više od 20% (od 2011: 10%) akcija, druge kompanije, duže od godinu dana onda postoji poresko oslobađanje na kapitalne dobiti. Pored toga neto prihod se može dodatno samnjiti za 5% fiksnih administrativnih troškova.
  • 50% dodatnog odbitka troškova istraživanja i razvoja: maksimalna olakšica ne može prelaziti 70% dobiti koja podleže kantonalnom porezu. Troškovi istraživanja i razvoja moraju nastati u Švajcarskoj, bilo kao troškovi osoblja ili kao troškovi trećih lica (ako treća strana ne koristi isti 50% odbitka)
  • kutija za patente: prihod od domaćih i stranih patenata i slična prava mogu se oporezivati odvojeno uz maksimalno umanjenje od 90%, ali maksimalno rasterećenje ne može prelaziti 70% profita koji podleže kantonalnom porezu
  • Švajcarske podružnice stranih kompanija će pod određenim okolnostima moći da zatraže paušalni poreski kredit za inostrane poreze po odbitku
  • pravila koja se tiču skrivenih rezervi pri migraciji u / iz Švajcarske i tranziciona pravila o promeni statusa kompanija preferencijalnog režima
  • postoje prelazne odredbe za kompanije koje su ranije koristile privilegiju vlasništva, privilegiju za domicilne kompanije ili za mešovite kompanije.
  • Porez na nasleđe: U većini kantona ne postoji porez na nasleđe.
  • Ostale prednosti: usled poreske konkurencije, kantoni pokušavaju da privuku posebne ciljne grupe , tako što nude različite poreske olakšice. Kao što su poreski krediti za nove rezidente, s kojima će im olakšati pokrivanje troškova prvih godinu dana itd.

Precizno Planiranje:

  • Porez po odbitku: kad kompanija isplaćuje kamatu ili dividende, mora da odbije 35% poreza po odbitku I uplati Saveznoj Poreskoj Upravi u Bernu. Kasnije, primalac može zahtevati odbitak, ukoliko dokaže da je proglasio kamate I dividend u poreskoj izjav.Ako postoji sporazum o dvostrukom oporezivanju, može doći do smanjenja za akcionare koji su strane kompanije. U slučaju privatnih akcionara koji borave u zemlji sa povoljnim ugovorom, poreski sistem ne dozvoljava plaćanje samo smanjenih stopa poreza po odbitku, a porez mora biti u potpunosti plaćen da bi se zahtevao povraćaj.
  • „AHV/IV“: Socijalni doprinosi na osnovnom nivou jednaki su nivou prihoda (pola plaća lice ,pola poslodavac). Ograničeni partneri takođe plaćaju socijalne doprinose (AHV). Korporacije su izuzete ali njihovi zaposleni ne.
  • „ALV“, „UVG“ and „BVG“: Socijalni troškovi zaposlenih, I osiguranje u slučaju otkaza (pola od toga se plaća od strane poslodavca), osiguranje od povreda na radu I drugi nivo penzijskog Sistema (% od bruto plate se povećava sa brojem godina: pola plaća poslodavac).
  • Poređenje troškova socijalnog osiguranja: Na prvi pogled socijalni doprinosi izgledaju prilično nisko. Međutim, ovaj broj ne uključuje I cifru zdravstvenog osiguranja koje je obavezno za sve stanovnike Švajcarske.

U meniju „Advisori“ nudimo klijentima korist od našeg znanja u međunarodnom poreskom planiranju i međunarodnom poreskom zakonu.“..

Strukture će pratiti poslovne aktivnosti, pa pogledajte naše smjernice za strukture preduzeća. Ako postoji odgovarajuća postavka, važno je izbjeći pravna pitanja. Zato pogledajte naše smernice o realnoj implementaciji Pravni dokumenti i neki ugovori o dvostrukom oporezivanju: Preuzimanja i linkovi.

Poreski organi u Švajcarskoj I njihova organizacija

Poreski sistem je decentralizovana struktura, većinom poreza upravlja kantonalana poreska uprava. Kantonalnu upravu nadgleda savezna uprava.

U poređenju sa drugim zemljama, Švajcarska prima manji deo državnih prihoda od PDV -a i doprinosa za socijalno osiguranje, a veći deo od poreza na dobit preduzeća i privatnih preduzeća. Zbog progresivne poreske stope, mali broj poreskih obveznika doprinosi visokom udelu saveznih i lokalnih poreza. Stoga se 26 kantona takmiči i svojim poreskim ponudama obraća različitim ciljnim grupama. Generalno, Švajcarska pozdravlja multinacionalne korporacije sa kvalifikovanim zaposlenima. Čak i ako plaćaju mali porez, njihovi zaposlenici imaju veće oporezive plate, stoga plaćaju progresivne poreske stope i doprinose društvenom sistemu.

Kantonalne porezne uprave odgovorne su za prikupljanje federalnih, kantonalno -kantonalnih i općinskih poreza na prihod i kapital. Oni podliježu federalnim i kantonalnim zakonima. Postoje razlike u kantonalnim zakonima, ali i u načinu na koji se lokalne vlasti bave diskrecionim pitanjima. Jedan dio proslijeđuju Federalnoj vladi. Za lokalni dio postoji drugačija poreska stopa u zavisnosti od kantona i sela. Poreske stope su linearne unutar kantona, a neki kantoni nude prilično niske poreske stope, drugi su fleksibilniji u prihvatanju rashoda. Što se tiče porezne osnovice, kantoni imaju neka lokalna pravila i kantonalne zakone; njihovo poznavanje može pomoći u smanjenju poreske osnovice i razumevanju izuzeća. Oni podliježu federalnim i kantonalnim zakonima. Postoje i razlike u kantonalnim zakonima, ali i u načinu na koji se lokalne vlasti bave diskrecionim pitanjima.

Zaposleni u kantonalnoj poreskoj službi su obično spremni za saradnju, I imaju prijateljski odnos.Poreski obveznici nisu predmet za oporezivanje, već poslovni saradnici, te svoje osnovno pravo o upoznavanju svojih obaveza I zakona mogu lako ispuniti I dobiti kompletno razjašnjenje u pisanoj formi.

Za porez po odbitku, zaduzena je Savezna Poreska Uprava u Bernu. Porez po odbitku se naplaćuje na prihode pokretnih sredstava, tj pri isplati kamata ili dividendi, s tim što poreski obveznik ima pravo na potražnju poreskog kredita.

PDV takođe naplaćuje Savezna uprava za PDV, švajcarska Savezna poreska uprava u Bernu. posebno odeljenje Savezne poreske uprave u Bernu. Oni procenjuju i naplaćuju PDV i organizuju prilično teške inspekcije PDV -a.

Ažurirano: Jul 2021